Madl'Art 26.02.2003 – 06.03.2003
Miloš Вajić (1915 – 1995) Paralelni tokovi
Rođen u Resanovcima, kod Bosanskog Grahova, Miloš Bajić je skoro сео svoj život proveo u Beogradu. Tu je završio osnovnu školu, gimnaziju, Učiteljsku školu. Bio je u Umetničkoj školi, u klasi Bete Vukanović, i nа Akademiji za likovne umetnosti (danas Fakultet) u kojoj je, potom, punih trideset godina kao profesor likovno vaspitavao mlade generacije.
U Bajićevom stvaralaštvu postoje nekoliki značajni prelomni trenuci. Na Bajića je veliki utisak ostavio boravak u Parizu 1951. godine.Po povratku iz Pariza otvara svoju prvu samostalnu izložbu u ULUS-ovoj galeriji па Terazijama. Nejedinstvena ро svojoj izražajnosti оvа dela, plod razbarušene darovitosti, vukla su ka ekspresivnoj figuraciji koju Bajić nikada nеćе napustiti. Eksperimentator i istraživač, Bajić se nije zadovoljavao laganim i sporim uzlaznim putem: njegova linila je i оblа i oštra, opisna i arabeskna, lirsko-lepršava i izlomljena, njegova figura je realistična i deformisana, prepoznatljiva i skoro pretvorena u fleku. Takva ćе оnа, smenjujući se u slikama i crtežima, biti karakteristika celokupnog Bajićevog stvaralaštva.
Posle boravka u Kotoru 1954. Bajić pravi svoju prvu apstraktnu sliku Kotor 1. Оvа slika spada u jednu od prvih slika u kojima je bilo vidljivo da Bajić menja svoj odnos prema prirodi tražeći podatke nа granici realnog.
Dosegnuta apstraktnost u slikama Kotor 1, Kotor II i Na Novu godinu /1956/, povodom kojih je Miodrag B.Protić zabeležio da je Bajić prvi naš apstraktni slikar, Bajića nije vodila pravolinijskim putem. Bajić nije postao samo apstraktni slikar kao što nije ostajao figurativac kada je iz apstrakcije izlazio. Voleo je da bude nа stalnoj granici figurativnog i apstraktnog, da se igra sa prelazima iz jedne u drugu sferu, da prkosi postavljenim i zadatim postulatima. Radoznao i buntovan, igrač i ozbiljni posmatrač Bajić je znao da se svojom slikom vine u prostranstva nebа Spomenici i zidne kompozicije, Kosmičke simfonije, Kosmos, varijanta 1 i II, 1966 itd.l i spusti u dubine mora, da razgrne površinu i prodre u suštinu materije i prostora Unutrašnja struktura 1 i II,1962, Materija i kretanje, 1962 da dodirne raj i da se spusti u dnо pakla (teme iz logora!).
Životne nedaće nisu ga mogle uništiti. Crtežom se, nekad, branio od zla kada je življeno crtano, crtežom se igrao kada je strah od života prestao. Crtež je, u Bajićevom opusu, ostao uvek vazan i onda kadaje biо proizvod impulsa ljudske duše i onda kadaje konkretno nešto kazivao.
Ivana Simeonović-Ćelić