friendster analytics

Predstavljamo umetnika - Pavlović Zoran

Pavlović Zoran

 
Madl'Art 14.04.2004 – 25.04.2004
 
Zoran Pavlović (1932 – 2006) Biografija
 
Zoran Pavlović (1932, Skoplje) završio je Filozofski fakultet - istoriju umetnosti i Akademiju likovnih umetnosti sa magistraturom. Izlaže od 1958. Na Fakultetu likovnih umetnosti predavao je istoriju umetnosti od 1962 do 1987, a potom slikarstvo. Profesor slikanja na Akademiji umetnosti BK. Bavi se likovnom kritikom i esejistikom. Objavio je knjige: "Svet boje", "Prostori oblika i boja" i zbirku poezije "Sleganje tišine". Pored uljanog slikarstva bavi se crtežom, akvarelom, mozaikom, vitražem i tapiserijom. Član je ULUSa i AICAe (Međunarodno udruženje likovnih kritičara). Imao je četrdeset samostalnih izložbi.
 
Najvažnije samostalne izložbe
 
1964. Beograd, Salon muzeja savremene umetnosti.
1968. Cirih, Kleines Kunstkabinet.
1970. Beograd, Salon Muzeja savremene umetnosti.
1975. Pariz, Galerija Nane Stern.
1979. Beograd, Galerija kulturnog centra.
1983. Ženeva, Galerie de l`Hotel de Ville.
1992. Pariz, Galeria Lelia Mordo.
1995. Beograd ,Galerija ULUSa. Pariz, Galerija Lelia Mordo.
1998. Beograd, Galerija "Progres".
2002. Beograd, Galerija Kulturnog centra.
 
U slikarskom opusu Zorana Pavlovića dugom više od četiri decenije moguće je uočiti nekoliko faza. Tokom šezdesetih godina njegovo interesovanje za apstraktno slikarstvo i enformel preraslo je u angažovanje na planu nove figuracije. To je značilo da se težiste bitnosti slike pomerilo od "borbe duha sa materijom" ka pitanju drame ljudske egzistencije. A to je obeležilo njegovo slikarstvo i tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, s tim što je figura postala eksplicitnija, ekspresija kroz jak potez i dinamičnu boju intenzivnija, uz konstantnu skolonost ka velikim formatima i monumentalnoj formi. U drugoj polovini devedesetih godina on obnavlja svoju pikturalnu poetiku. U sliku uvodi elemente masovnih medija - stripa, plakata, fotografija, a kroz sižee izvesnu notu provokativnosti i sarkazma. U manjim formatima koje radi "u trenicima opuštanja", njegova ekspresivna forma se ublažuje radi dosezanja izvesnog lirskog momenta.